Udruga za razvoj i uzajamnu pomoć
21225 Veli Drvenik
Tel. 021 893046
Fax 021 893215
E-mail: pernatice@hotmail.com
U situaciji kad je kompletni Mjesni odbor otoka Veloga Drvenika dao ostavku još u ožujku prošle godine ( 2001.), a izbori za novi Mjesni odbor ni do danas nisu organizirani, Udruga za razvoj i uzajamnu pomoć Sveti Jure – svjesna stanja u kome se nalazi otok i njegovi otočani - nastoji potaći rješavanje pojedinih problema. Zbog toga je i sazvan ovaj sastanak.
Međutim, bez obzira na stručnost Udruginih kadrova i činjenicu da naš Sveti Jure u okviru svojih skromnih mogućnosti daje konstruktivni i opipljivi doprinos u razvoju Otoka, jedna takva nevladina udruga niti može niti ima pretenezije preuzeti kompetencije legalnih organa državne uprave. Ali, uvijek je – kao i do sada – (u interesu Veloga Drvenika, Dalmacije i Hrvatske), Udruga Sveti Jure spremna za konkretnu suradnju i sa Gradom Trogirom (kao našim dosadašnjim administrativnim centrom), i sa Županijom i sa Republikom. Druga je stvar jesu li oni – u zajedničkome interesu – voljni iskreno surađivati s nama. Zato smo na ovaj sastanak i pozvali predstavnike Grada, Županije, Vlade (Ministarstva pomorstva, prometa i veza, Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo i Ministarstva pravosuđa i opće uprave), Otočanskoga sabora i Jadrolinije.
Odnos vlasti prema otocima
• • Gledajući iz perspektive nas stalnih stanovnika otoka Veloga Drvenika,
unatoč obećanjima i očekivanjima, i nakon dolaska na vlast koalicione
Vlade početkom 2000., situacija u Hrvatskoj ne samo da se nije popravila
nego je još teža u odnosu na prethodni period. Posebno je teška u Dalmaciji.
Naročito je kritično stanje na manjim otocima kao što je Veli
Drvenik. Osobito su zaoštreni socijalni problemi. Ulje na oganj dodao
je ove zime i novi Pravilnik o malome ribolovu, koji je srećom najvećim
dijelom ukinut zbog oštre reakcije otočanskoga življa.
• • Prema viđenju nas otočana, očigledno je da Vlada RH nije ispunila
predizborna obećanja osim kozmetičkih preinaka. Čak i pristaše najveće
koalicione stranke sve su više svjesne nesposobnosti i nedostatka volje
izvršne vlasti da ozbiljno priđe rješavanju sve složenijih problema s
kojima se susrećemo. Pogotovo i zato, jer vladajuća stranka i njezin četvoročlani
dekor, još od dolaska na vlast, u kadrovskim križaljkama prednost daju
politički podobnim mutantima (uz časne iznimke), a ne stručnim i dokazanim
ljudima. Zbog opoturnizma Vlade i komplotiranja s bivšom vlašću, u državnim
strukturama zadržani su čak i kompromitirani eksponenti prethodne vladajuće
garniture, a odbačeni su iskreni vanstranački borci za reforme – unatoč
njihovoj provjerenoj stručnosti i to samo zato jer su odbili biti pod
zaštitom bilo čijega stranačkoga kišobrana..
• • Priče o revitalizaciji otoka – posebno onih manjih na kojima
je stanje najkritičnije - i dalje ostaju samo lijepa bajka za naivni dio
birača.
• • Iako otoci s morem i njegovim gospodarskim pojasom čine više od polovice
nacionalnoga teritorija, mi otočani nemamo nikakav utjecaj
na formuliranje i provođenje niti one politike koja se tiče nas samih.
• • Razloge tražimo u činjenici, da mi koji živimo na otocima kao biračko
tijelo nismo interesantni velikim političkim strankama, jer smo malobrojni.
Na svim otocima živi svega oko 3% (126.000) stanovnika RH.
• • U manje od 100 zadnjih godina velike otoke napustilo je blizu 20%,
a male oko 50% stanovnika (Veli Drvenika 75%) . Kako baš ti mali otoci
imaju svoje administrativne centre dislocirane na kopnu ili na nekom većem
otoku, logičan je zaključak da bolje prolaze oni otoci koji imaju sami
svoj administrativni centar, što znači da sami upravljaju svojom sudbinom.
• • Županijski centri svih 7 priobalnih županija nalaze se na kopnu. U
svakoj županiji otočani su manjina, koja nema utvrđenu kvotu u skupštini
ili vijeću.
• • Sramota je, da Drvenik i Ploča (Mali Drvenik) ni nakon višekratnih
uzaludnih traženja kod poglavarstva Grada Trogira nema svoga predstavnika
u Gradskome Vijeću Trogira. O nama odlučuju bez nas. Ne znamo ni tko
su naši zastupnici u županijskim i republičkim tijelima. Nikada nismo
doživjeli da ljudi koji nas zastupaju u raznim državnim tijelima (na svim
nivoima) samoincijativno dođu u našu sredinu da nam referiraju o svome
radu i pitaju nas o problemima i prijedlozima za njihovo rješavanje. Ako
bi netko i došao iz gradskoga poglavarstva bilo je to na naše traženje.
Siti smo lažnih obećanja. Spremni smo da se svim raspoloživim legalnim
sredstvima, u okviru Ustavom i zakonima zagarantiranih prava, suprostavimo
ovakvom nakaradnom stanju koje kreiraju narcisoidne gradske, županijske
i republičke vlasti (uz puno poštovanje pojedinaca koji čine časni izuzetak).
• • Zato postoji vrlo ozbiljno razmišljanje među Drvenčanima, da izađemo
u susret gradu Trogiru, prestanemo biti njegov teret i zatražimo formiranje
vlastite općine, ili, u najgorem slučaju, da nas se priključi Varaždinu,
Splitu, Šolti («ili nekoj stranoj zemlji», kako u šali ili ljutnji znaju
reći mještani). Četiri hipotetička službenika eventualne buduće drveniške
općine svoju dužnost obavljala bi iz ljubavi, a to znači volonterski -
bez plaće. S ovim u vezi PREDLAŽEMO DA SE PROVEDE REFERENDUM i
ispita stvarno raspoloženje otočana.
• • Mora biti svima jasna stara istina, da RH ne može napredovati kao
cjelina sve dok njezine pojedine regije zaostaju. Jaki otoci i Zagora
znače jaku Dalmaciju. Bogatija Dalmacija znači bogatiju RH. Odlučni smo
izboriti se za korjenite promjene i harmoničniji razvoj cijele naše zemlje,
a to znači da i Drvenik dobije svoje pripadajuće mjesto pod suncem i bude
među akterima progresa onako kako je Udruga Sveti Jure to prikazala u
dva svoja projekta/studije.
• • Podržavamo incijativu Otočanskoga sabora, Dalmatinske Akcije i ove
naše Udruge Sveti Jure, da se stvori novi administrativno-politički
okvir, koji bi jamčio da stalni stanovnici onih otoka koji nemaju
svoju općinu, imaju određenu «kvotu» zastupnika u gradskim vijećima, županijskim
skupštinama i Saboru. To bi zahtjevalo izmjenu izbornih kriterija
i značilo bi: ili (1) da svi otoci postanu jedna izborna jedinica,
ili (2) da postanu samostalne administrativno-političke jedinice.
Za Drvenik i druge manje otoke najbolja solucija bi bila da postanu
samostalne općine, a ne da budemo zaboravljeni privjesci egocentričnih
gradskih centara na kopnu, kao što je to drveniška situacija u odnosu
na Trogir.
• • Zakon o otocima pisali su oni koji pojma nemaju o stanju na manjim
otocima niti o nacionalnim interesima vezanim za otoke. Oni neće da znaju
za patnje i muku nas otočana. Otoke gledaju samo kroz blagodati sunca
i mora dok u svojim jahtama ili jahtama svojih mecena kruže po Mare Nostrum
Dalmaticum (kako je Jadransko more davno nazvao dalmatinsko-hrvatsko-slavonski
kralj Petar Krešimir IV). Zato inzistiramo da se i predstavnici stalnih
stanovnika malih otoka pitaju prije donošenja bilo koga pravnoga akta
koji se tiče otoka.
• • Zahvaljujući ponašanju hrvatskih vlasti na svim nivoima, i onih prošlih
i ovih sadašnjih - a posebno na nivou grada Trogira, dogodilo se da Drvenik
– od nekada prosperitetnoga otoka – postane jedan od najsiromašnijih i
najzaostalijih dalmatinskih otoka, iako u odnosu na broj stanovnika ima
relativno najveći broj visokoškolovanih intelektualaca u državi - i onoj
nekadašnjoj i ovoj sadašnjoj.
• • Od 245 milijuna Kn, koliko je u zadnjih 5 godina Vlada odobrila za
otoke, Drvenik nije dobio niti prebijenu cente. Od 340 mil Kn koliko je
država dala otocima u 2001., nakon 2 godine kilavljenja, na Drveniku je
izgrađen jedan makadamski put u dužini od 1,5 km, koji opet – zbog nečijega
kaprica - nema izlaz na more.
• • Pitamo se, gdje ide novac koji je Vlada preko grada Trogira namijenila
i razvoju Drvenika. Protupožarni put u dužini od 12 km - izgrađen 1996.
na incijativu i uz zalaganje Udruge Sveti Jure i njenoga predsjednika
prof. dr. Šime Meštrovića - financirale su Hrvatske šume iz sredstava
međunarodnoga kredita. Naša Udruga boreći se za realizaciju ovoga projekta
namjerno je preskočila grad Trogir, da ne bi i ova akcija bila blokirana
ili sredstva predestinirana u nepoznatome pravcu.
• • Dužnosnici koji vode Vladin Centar za otoke (raniji i sadašnji), odnosno
pomoćnici ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo zaduženi za
otočni i područni razvitak još nikada nisu došli na Drvenik. Njihovi dolasci
završavali su u Trogiru.
Izbori za mjesni odbor
(U prilogu «A» je pismo Udruge Sveti Jure trogirskome
gradonačelniku Branku Škokiću i zbrkani odgovor gradskoga poglavarstva
Udrugi. Do danas, tj. do 15. svibnja nema znakova kada će izbori biti
održani, iako je u pismu gradskoga poglavarstva obećano da će izbori biti
održani u travnju 2002.)
STANJE: Svi članovi Mjesnoga odbora podnijeli su ostavku
u ožujku 2001. Velika je bruka - da ni godinu dana nakon što je otok ostao
bez svoje lokalne vlasti, još ni do dan danas se ne zna kad će biti organizirani
izbori.
Mještani ne traže izbore radi izbora, nego zato da bi izabrani Mjesni
odbor – kao legalna poluga u sistemu vlasti - pridonio u rješavanju gorućih
problema koji za nas znače opstanak na ovome zaboravljenome Otoku. Novi
Mjesni odbor trebao bi pristupiti hitnome rješavanju sljedećih otvorenih
PROBLEMA:
(1) redovita opskrba vodom i gradnja vodovodne mreže; (2) produženje
školske nastave na osam godina umjesto na sadašnje četiri; (3) otvaranje
ambulante sa stalnim liječnik za otoke Drvenik i Ploču; (4) osiguranje
kvalitetne pomorske veze s kopnom, tj. uvođenje trajektne linije s Trogirom
najmanje dva puta dnevno i u ljetnome redu plovidbe; (5) uvođenje dnevne
brze pruge sa Splitom, tj. produženje šoltanske do Drvenika; (6) gradnja
trajektnoga pristaništa u Malome Portu; (7) saniranje i produženje Rive
u vali Zirona; (8) popravak električkoga čvora na Rivi; (9) popravak obale
u Velome Portu – u valama Zirona, Grabule i Bobovišća; (10) fanganje Mandroća;
(11) saniranje asfaltnoga puta do heliodroma koji je prije godinu dana
izrovao Hrvatski Telekom; (12) asfaltiranje glavnih prometnica kroz otok;
(13) gradnja dodatnih protupožarnih puteva u dužini od 8 km; (14) sanacija
seoske gustirne i naplova; (15) gradnja mjesnoga zahoda; (16) elektrifikacija
preostalih neelektrificiranih naselja: Krknaši, Mali Porat, Kačina, Kokošinja,
Podprhovo, Gorilica, Gračina, Širan, Brda, Gornja Banda, Strana; (17)
sezonsko stacioniranje policajaca od 15. lipnja do 30. rujna; (18) gradnja
stambenoga objekta za privremeni smještaj učitelja, liječnika i policajca;
(19) odvoženje smeća četiri puta sedmično; (20) ulična rasvjeta – posebno
kritično u Grabulama (sve do Boka Gološa) i Crljenicama (do Malih Kruzi);
(21) poboljšanje napona struje u Crljenicama i Grabulama – sve do Boka
i Gološa; (22) otvaranje radnoga mjesta ekologa/škovacina; (23) gradnja
kanalizacije; (24) hortikulturno uređenje mjesta i popravak kaleta; (25)
vraćanje seoske imovine pod upravu Mjesnoga odbora – Novi Toć, Braska
Kuća, Krištova kuća i Krištov Dolac; (26) vraćanje u prvobitno stanje
obale koja je devastirana gradnjom marine «Zirona» i rješavanje statusa
Marine «Zirona»; (27) gradnja seoskoga muzeja u staroj crkovnoj školi;
(28) gradnja društvene dvorane (za mjesne sastanke, kulturne i sportske
aktivnosti itd.); (29) priključenje na dužjadranski strujni prsten; 30)
formiranje vlastite općine Veli Drvenik; (31) vraćanje otoku staroga imena
ili imena kako ga otočani zovu – Veli Drvenik, a ne onako kako nas prekrštava
neuka administracija – «Drvenik Veliki» ili «Drvenik Veli»; (32) osnivanje
vatrogasnoga društva Sveti Jure i dobijanje vatrogasnoga vozila i drugih
sredstava za gašenje požara; (33) s Ministarstvom obrane riješiti status
vojne kasarne na Komorovici; (34) zaprašivanje otoka protiv mušuna (komaraca).
TRAŽIMO da se izbori za Mjesni odbor održe odmah, a najkasnije 15. lipnja 2002. O tome treba ponovo informirati ministricu pravosuđa i opće uprave.
(U prilogu je pismo koje je Udruga Sveti Jure uputila gradonačelniku Škokiću i pomoćniku ministra Ivi Milatiću. Ni jedan ni drugi nisu odgovorili)
• • Žedni otočani već 2,5 mjeseca čekaju subvencioniranu vodu. U međuvremnu naručuju vrlo skupu vodu koja se dovozi auto-cisternama.
• • Podmorski cjevovod namijenjen Drveniku ukraden.
• • U nacrtu prostornoga plana voda, za Drvenik bila je predviđena tek poslije 2015.
• • U toku je projekt za dovođenje vode s kopna, ali se ne zna dokle se stiglo s tim projektom i gdje je zapelo.
• • Donacija Drvenik Tuna u vrijednosti od 40 000 kuna.
• • Prva škola u Hrvatskoj sa virtualnom nastavom (preko Interneta)
U prilogu je korespodencija Udruge Sveti Jure sa nadležnim vlastima u Zagrebu.
(U prilogu je dopis koji su Drevenčani poslali svim važnijim istancama u zemlji. Jedino smo dobili odgovor Jadrolinije u kojem iskrivljava činjenice. Ured PR RH i pomoćnik ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo Ivo Milatić javili su nam da su dopis proslijedili nadležnome Ministarstvu pomorstva)
• • Iako smo toliko blizu kopna da bi skoro plivajući mogli doći do njega i imamo dva duboka i od vjetrova zaštićena porta – u slobodnoj hrvatskoj državi od svih otoka imamo najlošije veze s kopnom.
• • Tek od 1. travnja o.g. vapor do Trogira saobraća pet puta tjedno po dva puta dnevno (osim petkom i nedjeljom), ali, nažalost, nauštrb naše pruge sa Splitom, koju sada imamo jedino petkom i to samo zato jer u taj dan Jadrolinija mijenja brod i posadu na ovoj pruzi.
• • U ljetnim misecima, kad je promet turista i automobila najintezivniji, Jadrolinija na svoju ruku uključuje male i neprikladne «škart» brodove kao što su Ozalj ili Lara koji ne odgovaraju ni po kapacitetu ni po tehničkim svojstvima. Onako prikrcani mogu biti uzrok velike pomorske tragedije.
• • Hrvatski registar brodova ne reagira na ovakve marifetluke Jadrolinije niti se obazire na naša ukazivanja da na liniji za VD često saobraćaju tehnički neispravni brodovi (npr. trajekt Lošinjanka povučen je sa drugih pruga i četiri zimska mjeseca takavao je za VD iako mu je jedan motor bio u kvaru. Nedavno je jedan stanovnik VD u telefonskome razgovoru s nadležnom osobom iz Hrvatskoga registra brodova otvoreno rekao: «Vi ste gospodo za dobru marendu na nekome Jadrolinijinu brodu spremni poslati na dno i brod i njegove putnike izdajući lažnu potrvdu o ispravnosti plovila». Takva tragedija će se vjerovatno dogoditi ako bi stara podrtina bude i ovoga ljeta držala prugu na ovoj liniji.
• • Osim toga, stari klasični brodovi – kao npr. Ozalj - građeni su prije više od 40 god. i ni po kojim standardima nisu ni za prevoz tereta, a kamoli putnika.
• • Postoji odlučnost većine stanovnika Veloga Drvenika, da 1. lipnja kada stupi na snagu novi Red vožnje, blokira pristajanje Ozlja ili slične karampane uz drevenišku rivu. Nama je ljeti još potrebniji trajekt nego zimi. Rađe ćemo biti bez ikakvoga vapora nego da se vozimo u potencijalnome kaselu (mrtvačkome sanduku).
• • Drvenik i Ploča jedini su dalmatinski otoci koji nemaju brze brodske linije. Sada putovanje između VD i Trogira na dužini od 13 km traje 1 uru i 30 minuta, koliko traje i let između Zagreba i Istanbula ili Zagreba i Londona. Putovanje između VD i Splita na dužini od 27 km traje «samo» 3 ure, a let između europske i američke obale traje 6 uri.
• • Brodska veza sa Splitom (na koji gravitira 99% Drvenčana), u dosluhu sa trogirskim poglavarstvom reducirana je na samo jedan put sedmično. Nekad davno, kad se vodila briga o otočanima, sa Splitom smo bili povezani svakim radnim danom.
• • Još nemamo trajektno pristanište i tko zna kad ćemo ga imati. Nema ga čak ni u planovima. Drveniška riva je uništena tamo gdje sada silom prilika trajekt spušta rampu. Što je najtužnije, trajektno pristanište nema ni Trogir niti ga je bio predvidio u nacrtu svoga Prostornoga plana. Očigledno da Trogiru nije stalo do dobrobiti za «njegove» otoke. Mi imamo puno razumijevanje za takav stav našega administrativnoga središta pa zato i tražimo odvajanje.
• • Sadašnja kratka i ruinirana riva ne može zadovoljiti narasle potrebe Otoka. Mora se graditi produžetak, odnosno novo pristanište.
• • Dok netko ne pogine ovo ruglo i eksponat nebrige neće se popraviti, a možda ni tada.
• • Na nekima mjestima u vali Zirona, more je potkopalo obalu i do tri metra ispod gornjega sloja. To predstavlja opasnost za vozila pa su neki mještani o svome trošku armiranim betonom učvršćivali gornji sloj.
• • Mandroć u vali Zirona toliko je postao plitak da se za koju godinu u njega neće moći vezivati ni kajići.
• • TELECOM je prije dvije godine izrovao jedini asfaltirani put na otoku, ali ni do danas taj put nije doveden u provobitno stanje.
• • Za razvoj turizma i nesmetano odvijanje prometa iz unutrašnjosti do glavnoga naselja na otoku, neophodno je asvaltiranje postojeće ceste na pravcima Selo – Mali Porat (buduća trajektna luka) i Selo – Krknaši (turistički centar).
• • Udruga Sveti Jure zatražila je od Hrvatskih šuma izgradnju još dodatnih 8 km protupožarnih putova, bez kojih je nemoguće Otok uspješno zaštititi od požara. Ne znamo dokle se stiglo ni gdje je zapelo s ovim traženjem.
• • Od ukupno 15 naseljenih cjelina (Selo, Grabule, Strana, Gračina, Gorilica, Gorilica, Širan, Kale, Kačina, Podprhovo, Kokošinje, Gornja Banda, Brda, Krknaši) koliko ih je bilo na VD, život još tinja u samo 5 naselja, od kojih Krknaši, Podprhovo i Strana ni do danas nisu dobili struju.
• • VD nema stalnoga policajca u ljetnim mjesecima, a na drugoj strani MUP otpušta svoje djelatnike.
 |
 |
 |
 |
• • Zajednička imovina mještana VD sada je u posjedu je Grada Trogira: Toć, Braska kuća, Krištova kuća i Krištov Dolac. Najamninu treba plaćati Mjesnome odboru, a ne Gradu.
• • Njemačka donacija
• • Drvenik i Ploča jedini su otoci na Jadranu koje je, zbog opstrukcije tadašnje trogirske gradske vlasti, zaobišao dužjadranski strujni prsten. Aktualnoj trogirskoj vlasti nije ni na kraj pameti, da popravi grešku njihovih prethodnika.
Otok Drvenik kako ga stanovnici od starine zovu nije ni Drvenik Veliki, ni Drvenik Veli, nego je ili Drvenik ili Veli Drvenik, a najbolje bi bilo vratiti mu staro dalmatsko ime Zirona ili Garuna.
U slučaju požara na bilo kojoj strani Veloga Drvenika, po vjetrovitu vremenu izgorio bi cijeli otok i naselja na njemu.
 |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
||||||||
 |
 |
 |
|
||||||
 |
 |
 |
|
||||||
 |
 |
 |
|
||||||
 |
 |
 |
|
||||||
 |
|
||||||||
 |
|
||||||||
 |
|
||||||||
 |
|
||||||||