PELJAR

DRVENIČKA VRATA

OTOK DRVENIK MALI

OTOK DRVENIK VELI

DRVENIČKI KANAL

ŠOLTANSKI KANAL

OD UVALE DO UVALE

UVOD

Drvenik (43 27 N; 16 09 E), naselje (229 st. 1981) i uvala u istoimenoj uvali na sjeverozapadnoj strani otoka Drvenik Veli
Orijentacija: Crvena kula sa stupom (crvena svjetla) na glavi pristana; crkva na brežuljku (iznad zapadne obale; 93 m) i crkva u naselju.
Vez: Uvala je zaklonište od svih vjetrova. Vez za jahte do 2m gaza uz pristan u istočnom dijelu uvale. Sjeverni dublji dio pristana rezerviran je za brodove lokalne plovidbe. Veće jahte mogu sidriti na sredini vanjskog dijela uvale (dubina 30-40 m); preporuča se iznijeti konop na obalu (prema sjeveroistoku). Manje jahte mogu se usidriti i u uvalici Grabule (oko 0,2 M prema jugozapadu), gdje su zaštićene od svih vjetrova (?).
Umjestu je poštanski ured. Opskrba; hrana i voda (ograničena)
Lokalna brodska linija.
Upozorenje: Oko otoka zabranjene su sve podvodne aktivnosti; Na zapadnoj obali uvale je znak koji upozorava na podmorski kabel.


PELJAR 1...na vrh stranice

JADRANSKO MORE - ISTOČNA OBALA
četvrto izdanje 1999
Hrvatski hidrografski institut, Split



DRVENIČKA VRATA...na vrh stranice


je prolaz između otoka Drvenik Mali i Drvenik Veli. U tom prolazu treba ploviti bliže obali otoka Drvenik Veli jer se niski kameniti rt Kuknara na istočnoj obali otoka Drvenik Mali vrlo slabo vidi.
Na sredini sjevernog ulaza u prolaz dobro se vidi otočić Malta iako je visok samo 5m. Noću je u crvenom sektoru svjetlo na glavi gata u uvali Borak na otoku Drvenik Mali. Zapadno od otočića Malta tri su pličine sa dubinama 18m i 15m.

KABELI I CJEVOVODI
Između otoka Drvenik Veli i Drvenik Mali položen je podmorski kabel.

OTOK DRVENIK MALI...na vrh stranice

je pošumljen, a najviši brežuljak na otoku visok je 79m. Na sjevernoj obali otoka, na rtu Pasike je svjetla - osmerokutna kamena kula na betonskom podnožju.
ZAKLONIŠTA
Prije uplovljenja u šoltanski kanal brodovi svih veličina mogu se za vrijeme bure skloniti:
- u uvali Vela Rina, na južnoj obali otoka. Sidri se u pokrivenom smjeru: rt Kalafat - otočić Orud, na dubinama 17-30m. Manji brodovi sidre bliže istočnoj obali uvale. Na prvi znak vjetra s mora sidrište treba napustiti.
- uvala Borak, izložena je buri, a naročito E vjetrovima, mali brodovi se mogu vezati uz gat ispred sela (dubine 1,3-3,8m). Za vrijeme istočnih vjetrova paziti na struju NW smjera.

OTOK DRVENIK VELI...na vrh stranice

je pošumljen, osobito na NE strani otoka brežuljci su gusto pošumljeni, najviši je vrh 178m. Brodovi koji plove s jugozapada kroz Drvenička vrata dobro vide crkvu na vrhu brežuljka (93m).
ZAKLONIŠTA
Osim luke Drvenik, koja je zaštićena od svih vjetrova, dobra su zakloništa:
- uvala Solinska na južnoj obali gdje mali brodovi mogu sidriti samo po buri i za lijepog vremena.
- uvala Mala Luka na zapadnoj obali za male brodove po svim vjetrovima osim po NW vjetra, dno drži dobro.
Drvenik je dobro zaštićena luka u dnu duboke uvale na sjevernoj obali otoka Drvenik Veliki.
ORIJENTACIJA: Crkva na brežuljku visokom 93m iznad zapadne obale uvale; svjetlo na sjevernom uglu pristana -crveni željezni stup.

VREMENSKE PRILIKE
Zaštićena je od svih vjetrova i valova.
SIDRIŠTE
Brodovi mogu sidriti na sredini vanjskog dijela uvale, na dubinama 30-40m uzimajući vez na obalu prema NE. Mali brodovi mogu sidriti u uvalici Grabule gdje su zaštićeni od svih vjetrova.

KABELI I CJEVOVODI
Između otoka Drvenik Veli i obale kopna i između otoka Drvenik Veli i Drvenik Mali položeni su podmorski kabeli. Na zapadnoj obali uvale je znak upozorenja za kabel.

VEZ
Manji brodovi se vežu uz ozidanu obalu gdje su dubine oko 2,5m.

 

DRVENIČKI KANAL...na vrh stranice

je prolaz između obale kopna i otoka Drvenik Mali i Drvenik Veli. Ovaj je kanal najprometniji plovni put između šibenskog i splitskog područja.
ORIJENTACIJA: Kada se kanalu prilazi sa zapada otočić Muljica sa svjetlom - bijela valjkasta željezna kula sa stupom i galerijom; otočić Arkanđel i na ulazu u kanal svijetionik na otočiću Murvica - četverokutna kamena kula uz kuću i svjetlo na rtu Pasike (otok Drvenik Mali) - kamena kula na postolju.
Na istočnom prilazu kanala je skupina otočića i svjetla Galera - bijela stožasta željezna kula s galerijom na kamenom podnožju.

VREMENSKE PRILIKE: Jako jugo uzrokuje jače valovito more; bura može puhati olujnom jačinom te stvarati kratke valove podižući morsku prašinu.

MORSKE STRUJE: Prevladavaju struje morskih mijena brzine do 0,4 čv. Olujno jugo može uzrokovati W struju brzine do 1,5 čv.
KABELI I CJEVOVODI: Između obale kopna i otoka Drvenik Veliki položeni su podmorski kabeli.

UPUTE ZA PLOVIDBU: Za vrijeme tamnih noći bolje je ploviti kroz Drvenički kanal, jer je bolje označen od Šoltanskog kanala.
Na sredini prolaza između uvale Vinišće i otočića Kluda (u skupini otočića na istočnom ulazu u kanal) dvije su pličine (9m i 10,4m). Uz obale u kanalu dubine su velike pa se brodovi svih veličina mogu približiti, jedino na krajnjem zapadnom dijelu sjeverne obale otoka Drvenik Mali je obalna pličina 7m.

 

ŠOLTANSKI KANAL...na vrh stranice

je prolaz između otoka Drvenik Veli i Šolta. Plovan je za brodove svih veličina, ali otočići na jugozapadnom ulazu i pličine na sredini ulaza otežavaju plovidbu, pogotovo noću jer je kanal slabo označen svjetlima.
Bliže otoku Drvenik Veli otočići su Orud (31 m) i Mačaknar (16 m); ispred južne obale otočića Orud je pličina od 3 m, a u produženju južne obale otočića Mačaknar plitko područje, oko 0,2 milje južno od otočića, pličina od 12 m.
Na sredini prolaza između otočića Mačaknar i Stipanska je pličina od 6,5 m. Otočići pred zapadnom obalom otoka Šolta okruženi su pličinama.
Na istočnom ulazu u kanal ESE od otočića Krknjaš Veli (14m) je pličina od 10 m.

ORIJENTACIJA
kad se plovi iz SW, dobro se iz daljine vidi crkva na brežuljku visokom 93 m na otoku Drvenik Veli i otočići Stipanska (70m) i Balkun (55m) u blizini obale otoka Šolta; crkva na poluotočiću između uvala Maslinica i Šešula vidi se dobro s manje daljine.
VREMENSKE PRILIKE
Bura može puhati olujnom jačinom, te ozrokovati valovito more. kanal je donekle zaštičen od juga; jugozapadni vjetrovi mogu uzrokovati jače valovito more s ukrižanim valovima.
MORSKE STRUJE
Prevladavaju struje morskih mijena brzine do 0,4 čv. Olujno jugo može uzrokovati struju brzine do 1,5 čv. pretežno W smjera, te jake vrtložne struje.
KABELI I CJEVOVODI
Između otoka Drvenik Veli i Šolta položen je podmorski kabel.
UPOZORENJE
Za vrijeme tamnih noći je nemoguče uočiti otočić Stipanska, pa se većim brodovima ne preporuča ploviti ovim kanalom; svjetla u luci Maslinica i na hridi Galera ne pružaju sigurnu orijentaciju. Tada je bolje ploviti kroz Drvenički kanal jer je dobro označen svjetlima.
Noću treba izbjegavati plovidbu ovim kanalom kad ima vjetra i valova.
UPUTE ZA PLOVIDBU
Danju se sa sjeverozapada plovi u pokrivenom smjeru; sjeverni rub otočića Stipanska - brdo Rudine na otoku Čiovo (209 m); kada brod prođe subočice otočića Stipanska, treba okrenuti prema N obali otoka Šolta i ploviti iz tu obalu do subočice pličini Mlin u Splitskom kanalu; označena je motkom i znakom na vrhu (usamljena opasnost).
Kada se danju plovi, sa sjeveroistoka u Splitskom kanalu se plovi prema sjevernoj obali otoka Šolta (noću se plovi slobodno južno od pličine Mlin držeći na vidiku svjetla u luci Split), a kad se prođe blizu sjeverozapadnog rta otoka Šolta, okrene se prema sjeverozapadnom rtu otočića Stipanska (noću se okreće čim se dođe u vidik svjetla u luci Maslinica). Kad se prođe otočić Stipanska, okrene se u kurs koji vodi slobodno od pličine (6,5 m) na sredini prolaza između otočića Mačaknar i Stipanska.


SLOBODNA DALMACIJA

OD UVALE DO UVALE...na vrh stranice


Naše more sa svojih tisuću otoka, otočića, hridi i bezbroj prekrasnih uvala, veoma je veliki izazov za mnoge ljubitelje prirode, pa se iz godine u godinu sve više povećava broj brodica namjenjenih rekreaciji i sportskom ribolovu. U neposrednoj blizini primorskih gradova, posebno vikendom, čitave male flote hrle na obližnje ribolovne pošte, odvija se ribolov velikog inteziteta ali sa sve manjim pojedinačnim učinkom. Isti je slučaj i sa obližnjim uvalama koje se već za vrijeme ranog jutra popune brodicama. Takvo stanje podstiće snažan izazov da se "odvažniji" upute na udaljenije ribolovne pošte, znajući da će u uvjetima netaknute prirode pronaći i predivne vale sa kristalno čistim i prozirnim morem, a u hladovini tende na brodu, borova, rogača, smokve na kopnu, uživati u bezbrižnom opuštanju u krugu svoje obitelji i prijatelja.
Jedna od bisera našega mora je i uvala Krknjaši na istočnoj strani otoka Drvenika Velog. Sa vanjske strane uvala je zaštićena sa otočićima Krknjaš veliki i Krknjaš mali. Obala je veoma pristupačna, a morsko dno je pjeskovito i plitko. Uz obalu su pješčani pličaci pogodni za djecu vih uzrasta.
Sjeverni otočić Krknjaš mali spojen je sa obalom plitkim kamenitim dnom. Ako se dolazi u uvalu sa sjeverne strane, preporuča ga se zaobići i uploviti u uvalu prolazom između dva otočića gdje je dubina oko 2 metra.

Uvala Krknjaši dobro je zaštićena za zapadne i sjeverozapadne vjetrove, dok to nije za južne, jugoistočne i istočne vjetrove.

U nuždi, ukoliko ih vrijeme iznenadi, manje brodice mogu se zakloniti u zavjetrini otočića Krknjaš mali.
Otok Drvenik Veli površine je 12 km2, dužina obale iznosi 23 km.
Dužina obale od 23 km kazuje da je obala otoka Drvenik Veli dobro razvedena, sa mnogo uvala i vala od kojih posebno izdvajamo luku Drvenik, uvalu Solinska na jugoistočnoj obali i uvala Mala luka na zapadnoj obali.
Uvala luke Drvenik zaštićene su od svih vjetrova. Uvala Solinska izvrsno je zaklonište za sjeverne i zapadne vjetrove, dok je uvala Mala Luka pogodna za sve vjetrove osim onih jačih sa sjeverozapada.
Južni dio uvale odlično je zaklonište i za jake sjeverozapadne vjetrove, dakle u tom dijelu uvale, brodica je kao u "boci".
Sjeverna i sjevernoistočna obala je strma i izložena buri.

U 13. stoljeću spominje se pod imenom Giruna. Talijani su ga kasnije nazvali Zirona. U 17. stoljeću naseljavaju ga koloni iz Drvenika kod Makarske.

Udaljenost do uvale Krknjaši od:
Zadar - 60,5 M
Šibenik - 28,0 M
Trogir - 6,2 M
Split - 12,0 M
Makarska - 37,2 M
Hvar - 21,0 M
Korčula - 53,5 M
Ploče - 62,0 M
Dubrovnik - 101,0 M

Podsjetimo se što je imaocu dozvole za rekreacijsko-športski ribolov dopušteno imati u čamcu, primjenjuje se od 1. siječnja 2002. godine.
1.-ukupno do dva (2) komada povraza s kukom za lov glavonožaca (lignjar, peškafondo...),
2.-ukupno do dva (2) komada odmeta, kančanica, povlačnih povraza ili panula,
3.-parangali ili više parangala sa ukupno 100 udica,
4.-do dva (2) komada osti,
5.-do dvije (2) podvodne puške,
6.-do dvije (2) naprave za lov rakovica,
7.-do dvije (2) trapule za lov velikog morskog crva,
8.-feral do 400 kandela (Cd),
Za lov tunja, iglana i igluna potrebna je posebna dozvola.
I na kraju napomenimo još jednom: ČUVAJTE MORE I OKOLIŠ.


Priredio: Ante Moković ml., kapetan duge plovidbe


povratak na vrh