POVIJEST OTOKA XV

Do XIII st. Drvenik je sigurno dijelio jednaku sudbinu s ostalim dalmatinskim otocima. Prvi put se njegovo ime spominje u ispravama XIII st. kao «Zerona» ili «Zirona». Ime ima ilirski dočetak, pa mu je po svoj prilici ostalo iz ilirskog doba. To je tim vjerojatnije, što izgleda da se Hrvati, po svom dolasku, nisu nastanili na Drveniku. Do početka XV st. mora da je Drvenik bio nenapučen i obrastao gustom šumom. Valjda su na njemu (povremeno ljeti) živjeli malobrojni čobani sa svojim stadima. Većeg naselja nije bilo. U XV st. stanovništvo s kopna se je tu sklonilo ispred navala i pljački Turaka. Kada se bjegunci i stanovnici Vinišća nisu više osjećali tamo sigurnima, prešli su na otoke. Čini se da je prvi bio naseljen Drvenik Mali, tada zvani Plancha. Seobe su se vršile u više mahova. Povremeno su se Drvenčani vraćali u svoju staru naseobinu na kopnu u Vinišće. Ali sve jača turska sila ih je prisilila da se stalno nastane u Drveniku. Koncem XV st. već je Drvenik stalno nastanjen.

Izgleda da je prva crkvica (i prvo groblje) sagrađena na Drveniku bila u predjelu zvani “Mandroč”, kod kuće Kažimira Kvarantan. Možda je postojala već od prije za potrebe čobana. Oko 1500. god. sagrađena je nova župna crkva (srednja lađa), kako izvješćuje Andreis u “Storia della citta di Trau”. Tome su dokaz i grobovi koji se nalaze u crkvi. Grobnica braće Bašić datirana je g. 1517.

Po pričanju seljaka postoji mogućnost da su prvi doseljenici amo stigli iz Drvenika kod Makarske. Nije isključeno (ima i sličnih prezimena). Na to navodi i samo ime otoka. Ali je vjerojatnije da su možda stanovnici obaju Drvenika bili bjegunci pred Turcima, samo neki su pošli prema Trogiru i Vinišću.

Prvi popis stanovnika se nalazi na spisu od god. 1521. (kopija) 26 obitelji, na čelu sa župnikom Mateom Flory iz Trogira dobilo je na obradu “6 vretena” zemlje, s obavezom davati 1/6 trogirskoj općini i ništa drugo. “Gastald” je Cregorius Millicich. Od ostalih prezimena još danas postoje: Dević, Dujmović, Marušić (u Vinišću), Mlačić, Lučić (danas Lučin) i Rušić. Izumrla su prezimena: Biličić, Jelinić, Donković, Skarsić, Krnicarić, Dragojević, Obodović,Bogoslović, Peković, Cernaić, Karličić, Margaričić, Ljubić, Preković, Sanković i Dobrilović.